Ostaci iz kuhinje, pokošena trava, lišće, granje i stajnjak u većini seoskih domaćinstava i na katunima završavaju na gomili ili u vatri. Kroz projekat ZORA, Centar ekoloških inicijativa pokazuje da isti taj materijal može postati kompost, plodnije zemljište i manji trošak za domaćinstvo.
U opštini Berane organski otpad sa sela i katuna uglavnom se odbacuje nepropisno ili spaljuje, bez ikakve prerade. To je problem za životnu sredinu, ali i propuštena prilika. Ono što se danas baca ili pali može se vratiti u zemlju kao hranljiva materija — u baštu, voćnjak ili na livadu.
Upravo to je suština cirkularne ekonomije: da ono što je za jednu namjenu postalo otpad, postane sirovina za drugu. Na selu taj princip nije nov — mnoga domaćinstva su ga nekada primjenjivala sama od sebe. Danas ga treba vratiti u svakodnevnu praksu, uz bolje znanje, odgovarajuću opremu i saradnju između onih koji se bave poljoprivredom i turizmom.
U prosječnom seoskom domaćinstvu prema nezvaničnim podacima 40% otpada je organski otpada: ostaci voća i povrća, kora, talog od kafe, pokošena trava, lišće, granje nakon orezivanja voćnjaka. Umjesto da se spaljuje, ovaj materijal se može kompostirati u običnom kompostištu u dvorištu.
- manje paljenja otpada i manje dima u naselju,
- sopstveni kompost za baštu, plastenik i voćnjak,
- manje otpada koji treba odvesti ili negdje odložiti,
- usitnjeno granje koje se koristi kao malč ili materijal za kompost, umjesto da se pali.
Katuni su sezonski i često udaljeni od puteva i organizovanog odvoza otpada. Zato je obrada organskog otpada na licu mjesta za njih posebno praktična: ono što nastane na katunu, na katunu se i preradi. Za eko katune koji primaju goste, kompostiranje ima i dodatnu vrijednost — pokazuje da oznaka „eko“ nije samo naziv, već način rada.
U smještaju koji nudi doručak ili domaću kuhinju organski otpad nastaje svakodnevno. Kada se kompostira i vrati u baštu iz koje dolaze povrće, začini ili cvijeće, domaćin dobija zaokružen ciklus koji može da pokaže i objasni gostu. To je konkretna priča o lokalnom, odgovornom turizmu — bez velikih ulaganja.
Kompost vraća zemljištu organsku materiju, poboljšava njegovu strukturu i sposobnost da zadrži vlagu. Za male poljoprivredne proizvođače to znači zdravije zemljište i mogućnost da dio kupovnog đubriva zamijene sopstvenim. Pravilno kompostiran stajnjak i biljni ostaci su vrijedan resurs, a ne teret.
Najveća vrijednost se dobija kada se turizam i poljoprivreda povežu: otpad iz kuhinje smještaja i katuna postaje kompost, kompost hrani zemljište, a sa tog zemljišta dolazi hrana koja se ponovo nudi gostima.
Projekat „Zelena održiva razvojna agenda – ZORA“, koji realizuje NVU Centar ekoloških inicijativa, ove mogućnosti pretvara u praksu kroz nekoliko koraka:
- Mreža saradnje — poljoprivredna udruženja, vlasnici eko katuna, izdavaoci privatnog smještaja, NVO i Opština Berane,
- Znanje i vještine — najmanje 50 korisnika, od kojih 20 žena, biće ukljućeno u obuke o cirkularnoj ekonomiji, vršnjačku edukaciju i obuku iz upravljanja projektnim ciklusom,
- Pilot kompostiranje — realizovaće se tri eko katuna/domaćinstva,
- Oprema — dvije električne drobilice za granje biće dodijeljeni domaćinstvima i eko katunima putem javnog poziva.
Posebna pažnja posvećena je ženama iz ruralnih područja, koje su najčešće nosioci domaćinstava, a ostaju izvan ekonomskih tokova, kao i mladim preduzetnicima i preduzetnicama koji u turizmu i ekološkoj poljoprivredi vide poslovnu priliku.
Projekat ZORA je podržan od Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 – ReLOaD3, koji finansira EU, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa lokalnim samoupravama, među kojima su Berane i Bijelo Polje čineći klaster „Sjever je važan“.
No responses yet