Svjesni važnosti brige o životnoj sredini zvaničnici Evropske unije posebnu pažnju u pregovorima sa zemljama kandidatima za članstvo u EU posvećuju upravo ovoj oblasti, sa posebnim preporukama na tranziciju ka zelenoj ekonomiji. Tako možemo reći da je ne samo Evropska unija već i cijeli svijet sve više fokusiran na zelenu ekonomiju i zaštitu životne sredine. Mnoga istraživanja pokazala su da su zemlje Zapadnog Balkana i njihovi najveći gradovi među najzagađenijima u Evropi.
Iako je u svim preporukama Evropske komisije do sada, kada su u pitanju pregovori sa zemljama potencijalnim članicama za članstvo u EU, na prioritetnoj poziciji za ispunjavanje uslova bila vladavina prava sve činjenice ukazuju da je nedavna promjena administracije u Evropskoj komisiji na drugo mjesto po prioritetima za zemlje kandidate stavila zaštitu životne sredine.
Kada je u pitanju zelena ekonomija, zemlje Zapadnog Balkana imaju najveći potencijal u Evropi što se tiče obnovljivih izvora energije, uključujući hidropotencijal, energiju sunca i vjetra. Međutim nijedna vlada ovih zemalja, niti njena privreda, nema kao svoj prioritet zaštitu životne sredine. Prelazak zemalja balkanskog regiona ka zelenoj ekonomiji mogao bi biti brži i kvalitetniji ukoliko se unaprijedi sektorska saradnja među zemljama. Uspostavljanje trajnih i kvalitetnih partnerstava kao i umrežavanje su koraci koji se moraju preduzeti. U cjelokupan proces se pored vlada, na kojima je najveća odgovornost, moraju uključiti i ostali relevantni akteri, koji mogu doprinijeti ispunjavanju ciljeva i principa zelene ekonomije.
Nedostatak sredstava kao i tradicionalan pristup ekonomiji glavne su barijere za tranziciju ka zeleneoj ekonomiji, ali usvajanje EU zakonodavstva i pristupanje ka EU može biti prednost i šansa da se sve zemlje više posvete životnoj sredini a samim tim i zelenoj ekonomiji.
No responses yet